OSNOVNE INFORMACIJE
O OTOKU RABU! |
|
| |
|
Otok Rab je dio arhipelaga Kvarnerskog zaljeva na sjevernom dijelu Jadranskog mora. Osim maloga grada Raba na otoku se nalazi 7 drugih idili�nih mje�taca koji su smje�teni na razli�itim dijelovima otoka: Barbat, Banjol, Palit, Kampor, Mundanije, Supetarska Draga i Lopar.
Otok Rab pribli�no broji oko 9000 stanovnika koji uglavnom se bave poljoprivredom, ribarstvom i turizmom. Tradicija organiziranog turizma na otoku starija je od 110 godina a zapo�eta djelovanjem "Dru�tva za unapre�enje otok i njegovog okoli�a" koje je utemeljeno 1889.
Razlozi razvoja turizma na otoku a koji su i danas aktualni su sljede�i: ugodna klima, Pogodni uvjeti otoka koji utje�u na bolesti di�nog sustava i srca. Tako duga tradicija pru�anja visoko kvalitetnih usluga, koje se nude,nisu samo rezultat, vje�tine, iskustva i gostoljubivost oto�ana, koje se prenose s generacije na generaciju, ve� isto tako rezultat utemeljenja "Turisti�ke �kole" koja je danas vrlo cijenjena i na koju smo ponosni.
Tradicionalna gostoljubivost i poliglotske vrline stanovnika Raba i natjerati �e Vas da postanete dio njihove obitelji i nakon nekog vremena osje�ati �ete se kao "ro�eni" stanovnik otoka !
Iskreno se nadamo da �e ove web-stranice ohrabriti Vas da razmislite o otoku Rabu kao Va�oj sljede�oj destinaciji i da �emo mi imati tu �ast da budemo Va�i doma�ini i pru�iti mogu�nost da ugodno i lijepo provedete svoj boravak na otoku Rabu.
|
 |
|
|
|
| POLO�AJ OTOKA,
KLIMA I RELJEF |
|
| |
 KLIMA.
Otok Rab u�iva vrlo povoljnu morsku mediteransku klimu, koja se
odlikuje blagom zimom i ugodnim umjerenim ljetom. Za takvu klimu
Rab u mnogome zahvaljuje lancu Kamenjak koji ga �titi od hladne
bure koja uglavnom pu�e zimi i u rano prolje�e. Osim bure s jugoistoka
uglavnom u jesen pu�e topli i vla�ni vjetar - jugo, koji redovito
donosi ki�u. U ljetnim mjesecima preko dana obi�no pu�e maestral,
ugodni povjetarac koji ubla�ava ljetnu sparinu. Rab ima godi�nje
prosje�no 91 potpuno vedar dan i spada u najsun�anije krajeve
Europe. Ljeti ima samo 9 obla�nih dana. Broj sun�anih sati iznosi
prosje�no 2,479 godi�nje ili 6 sati dnevno. U mjesecu srpnju prosjek
je 12 sun�anih sati dnevno. Na otoku padne godi�nje oko 1042 mm
oborina. Temperatura mora na Rabu je razmjerno visoka, �to pogoduje
razvoju turizma, jer je kupanje mogu�e od kjeseca svibnja do kraja
listopada. Prosje�na godi�nja temperatura mora iznosi 15,75 �C.
- prosje�na temperatura mora od Svibnja do Listopada preko 20�
C, zimi 12� - prosje�na temperatura zraka u godini: 16,8� C -
prosje�na temperatura zraka ljeti: 26� C - prosje�na temperatura
zraka zimi: 8� C
|
 POLO�AJ. Otok
Rab nalazi se u kvarnerskoj oto�noj skupini izme�u 44� 41' i 44�
51' sjeverne zemljopisne �irine i 14� 53' isto�ne zemljopisne
�irine. Otok Rab prote�e se u pravcu sjeverozapad-jugoistok u
du�ini od 22 km od rta Sorinja na sjeverozapadu do rta Glavina
na jugoistoku. Najve�a mu je �irina 11 km. Velebitski kanal dijeli
otok Rab od kopna, a najbli�a je kopnu na krajnjem jugoisto�nom
rtu, i to oko 2 km. Od otoka Paga na jugoistoku dijeli ga kanal
Pa�ko tijesno, na zapadu prema Cresu i Lo�inju nalazi se Kvarneri�,
a od otoka Krka na sjeverozapadu dijele ga Senjska vrata. Osim
samog otoka Raba oko njega nalazi se velik broj malih oto�i�a:
Goli otok, Grgur, Maman. Laganj veli, Laganj mali, Dolfin mali,
Dolfin veli, Trstenik, Dolin, Sv. Juraj ...
|
 VJETROVI. Bura
i Jugo su glavni vjetrovi koji pu�u na Jadranu. Prevladavaju od
Rujna do Svibnja, dok je prevladavaju�i vjetar ljeti Maestral.
Bura je hladan sjeveroisto�njak koji pu�e od kopna prema moru
i sa sobom nosi lijepo vrijeme. Jugo je vla�an jugoisto�njak,
popra�en ki�om i te�kim oblacima i ne zapo�inje odjednom kao Bura,
ve� mu treba od 36-38 sati da se razvije. Maestral je lokalni
vjetar koji pu�e s mora, ve�inom ljeti. Obi�no zapo�ne puhati
oko 10 -11 ujutro, a najve�u snagu dosti�e oko 2/3 sata popodne
sti�avaju�i se u predve�erje sa zalaskom sunca. Prate ga bijeli
oblaci. Drugi vjetrovi: Burin, sjeveroisto�njak, pu�e ljeti s
kopna. Tramontana i isto�ni Levante su bla�e verzije Bure.
RELJEF.
Karakteristi�no i neobi�no lijepo u reljefu otoka Raba jest
ritam uzvisina, prevlaka i polja. Uzvisina koja po�inje poluotokom
Kalifront, spaja se preko plitkoga i niskoga kamporskog polja
s ne�to ve�im bre�uljcima, koji se prote�u od sjeverozapada prema
jugoistoku, od Gonara do Kaldanca u Rabu i Banjolu.
Najvi�i dio Raba jest masiv Kamenjak, �iji je smjer
paralelan sa Velebitskim masivom i ima najvi�i vrh na 408 metara.
Obronci Kamenjaka strmo se spu�taju u more Velebitskog kanala,
prirodna su brana i za�tita od hladnih sjevernih vjetrova - bure.
Obala
otoka Raba nije podjednako razvedena. Najslabije i gotovo nikako
nije razvedena sjeveroisto�na obala tj. onaj dio masiva Kamenjaka
koji se strmo spu�ta u more. Poluotok Lopar ima brojne plitke
pje��ane pla�e u mnogobrojnim �ivopisnim uvalama. Osim loparske
na otoku se nalaze i dvije ve�e uvale: Supetarska i Kamporska.
Jedan od najzanimljivijih dijelova otoka je dio od
rta Kalifronta do rta Frkanj, gdje je nanizano mno�tvo lijepih
uvala pogodnih za kupanje i odmor. Dalje prema istoku nalaze se
uvale Sv. Eufemije, uvala rapske luke, te poznata rapska kupali�ta
Prva, Druga i Tre�a Padova. Oko otoka Raba nalazi se veliki broj
malih oto�i�a i �kolji�a, koji uz brojne uvale, uvalice, zatone
i dra�ice pridonose neodoljivom �aru otoka Raba.
|
|
|
| VIRTUALNA KARTA
OTOKA RABA |
|
| |
|
Virtualna karta slu�i za upoznavanje svakog mjesta na otoku
sa dodatnim opisima i kartom svakog pojedinog mjesta: Barbat,
Banjol, Rab, Palit, Mundanije, Kampor, Supetarska Draga i Lopar.
VIRTUALNA KARTA
|
|
|
| POVIJEST OTOKA
RABA |
|
| |
|
 Prve
pisane podatke o otoku Rabu nalazimo u djelima anti�kih pisaca.
Me�utim, sasvim je sigurno da je �ovjek na Rabu obitavao mnogo
prije. Nalazi kasno paleolitskih alata na podru�ju Lopara dokazuju
da je tu �ivio paleolitski �ovjek o kojem se zna vrio malo.
Tog paleolitskog pra�ovjeka smijenili
su napredniji neolitskih doseljenika, ali potkraj neolita tu
se naseljavaju Liburni, te je realna pretpostavka da u to doba
po�inju nastajati dana�nja luka i mjesto Rab..
|
 Najstariji
podaci o Rabu nalaze se u spisima nekoliko gr�kih i rimskih geografa.
U tim se spisima Rab spominje pod imenom Arba, Arva, Arbia, Arbitana.
Podrijetlo tog imena ne mo�e se zasigurno utvrditi, ali je pretpostavka
da bi to u prijevodu indoevropskog korijena ARB trebalo zna�iti
mrk, taman, �umovit �to je za otok i danas karakteristi�no.
Taj su naziv dana�nji stanovnici, slavenski
Hrvati, prilagodili duhu svog jezika i pretvorili ga u Rab. Vi�e
o povijesti otoka Raba mo�ete saznati na sljede�im stranicama
po povijesnim razdobljima.
|
KRONOLOGIJA PO RAZDOBLJIMA:
�
|
|
|
| LEGENDE, PRI�E
I OSOBE IZ RAPSKE POVIJESTI |
|
| |
|
 Burna,
pro�lost, razne povijesne epohe od davne prapovijesti do dana�njih
dana, ostavile su tragove na Rabu u mnogim gradinama, grobovima,
gra�evinama, od kojih je na�alost veliki dio jo� neistra�en,
a posebni pe�at gradu i otoku daju srednjevjekovna zdanja velike
vrijednosti. Kako su se izmjenjivali stanovnici, kulture i vladari,
tako su nastajala i nestajala arhitektonska i druga materijalna
obilje�ja tih epoha.
Pri�a o Marinu, klesaru sa
Raba - osniva�u Rep. San Marino
Legenda o sv. Kristoforu, za�titniku
otoka Raba
Draga rapska pastirica - spjev
o nesretnoj ljubavi
Markantun de Dominis - poznati
crkveni pisac i fizi�ar
|
|
|
