O otoku Rabu, biseru Jadranskog mora. Hrvatska, Hrva�ka, Kroatien, Jadran, Croatia !
OTOK RAB - stari mediteranski grad smje�ten na obalama Jadranskog mora. 
Rab-Croatia.com
PROVEDITE ODMOR NA OTOKU RABU!

English

Deutsch

OTOK RAB
Otok Rab!

Captain's Club!
SMJE�TAJ OTOK RAB
- SMJE�TAJ RAB
- APARTMANI RAB
- SOBE RAB
- PANSION RAB
- LAST MINUTE RAB
- BED & BREAKFAST RAB
- KATALOG SMJE�TAJ    

RAB APARTMANI
- APARTMANI BANJOL
- APARTMANI BARBAT
- APARTMANI PALIT
- APARTMANI KAMPOR
- APARTMANI MUNDANIJE
- APARTMANI
   SUPETARSKA DRAGA
- APARTMANI LOPAR

RAB ONLINE
- RENT A BIKE  
 



PO�ETNA STRANA - RAB
    
1. OSNOVNE INFORMACIJE O RABU
2. POLO�AJ OTOKA, KLIMA I RELJEF
3. VIRTUALNA KARTA OTOKA RAB
4. POVIJEST OTOKA
5. PRI�E, LEGENDE I OSOBE IZ RAPSKE POVIJESTI

    

OSNOVNE INFORMACIJE O OTOKU RABU!

 


Otok Rab je dio arhipelaga Kvarnerskog zaljeva na sjevernom dijelu Jadranskog mora. Osim maloga grada Raba na otoku se nalazi 7 drugih idili�nih mje�taca koji su smje�teni na razli�itim dijelovima otoka: Barbat, Banjol, Palit, Kampor, Mundanije, Supetarska Draga i Lopar.

   Otok Rab pribli�no broji oko 9000 stanovnika koji uglavnom se bave poljoprivredom, ribarstvom i turizmom. Tradicija organiziranog turizma na otoku starija je od 110 godina a zapo�eta djelovanjem "Dru�tva za unapre�enje otok i njegovog okoli�a" koje je utemeljeno 1889.

  Razlozi razvoja turizma na otoku a koji su i danas aktualni su sljede�i: ugodna klima, Pogodni uvjeti otoka koji utje�u na bolesti di�nog sustava i srca. Tako duga tradicija pru�anja visoko kvalitetnih usluga, koje se nude,nisu samo rezultat, vje�tine, iskustva i gostoljubivost oto�ana, koje se prenose s generacije na generaciju, ve� isto tako rezultat utemeljenja "Turisti�ke �kole" koja je danas vrlo cijenjena i na koju smo ponosni.

  Tradicionalna gostoljubivost i poliglotske vrline stanovnika Raba i natjerati �e Vas da postanete dio njihove obitelji i nakon nekog vremena osje�ati �ete se kao "ro�eni" stanovnik otoka !

  Iskreno se nadamo da �e ove web-stranice ohrabriti Vas da razmislite o otoku Rabu kao Va�oj sljede�oj destinaciji i da �emo mi imati tu �ast da budemo Va�i doma�ini i pru�iti mogu�nost da ugodno i lijepo provedete svoj boravak na otoku Rabu.
  

Otok Rab!
POLO�AJ OTOKA, KLIMA I RELJEF
 
Klima otok Rab!  KLIMA. Otok Rab u�iva vrlo povoljnu morsku mediteransku klimu, koja se odlikuje blagom zimom i ugodnim umjerenim ljetom. Za takvu klimu Rab u mnogome zahvaljuje lancu Kamenjak koji ga �titi od hladne bure koja uglavnom pu�e zimi i u rano prolje�e. Osim bure s jugoistoka uglavnom u jesen pu�e topli i vla�ni vjetar - jugo, koji redovito donosi ki�u. U ljetnim mjesecima preko dana obi�no pu�e maestral, ugodni povjetarac koji ubla�ava ljetnu sparinu. Rab ima godi�nje prosje�no 91 potpuno vedar dan i spada u najsun�anije krajeve Europe. Ljeti ima samo 9 obla�nih dana. Broj sun�anih sati iznosi prosje�no 2,479 godi�nje ili 6 sati dnevno. U mjesecu srpnju prosjek je 12 sun�anih sati dnevno. Na otoku padne godi�nje oko 1042 mm oborina. Temperatura mora na Rabu je razmjerno visoka, �to pogoduje razvoju turizma, jer je kupanje mogu�e od kjeseca svibnja do kraja listopada. Prosje�na godi�nja temperatura mora iznosi 15,75 �C. - prosje�na temperatura mora od Svibnja do Listopada preko 20� C, zimi 12� - prosje�na temperatura zraka u godini: 16,8� C - prosje�na temperatura zraka ljeti: 26� C - prosje�na temperatura zraka zimi: 8� C
   
 Rab! POLO�AJ. Otok Rab nalazi se u kvarnerskoj oto�noj skupini izme�u 44� 41' i 44� 51' sjeverne zemljopisne �irine i 14� 53' isto�ne zemljopisne �irine. Otok Rab prote�e se u pravcu sjeverozapad-jugoistok u du�ini od 22 km od rta Sorinja na sjeverozapadu do rta Glavina na jugoistoku. Najve�a mu je �irina 11 km. Velebitski kanal dijeli otok Rab od kopna, a najbli�a je kopnu na krajnjem jugoisto�nom rtu, i to oko 2 km. Od otoka Paga na jugoistoku dijeli ga kanal Pa�ko tijesno, na zapadu prema Cresu i Lo�inju nalazi se Kvarneri�, a od otoka Krka na sjeverozapadu dijele ga Senjska vrata. Osim samog otoka Raba oko njega nalazi se velik broj malih oto�i�a: Goli otok, Grgur, Maman. Laganj veli, Laganj mali, Dolfin mali, Dolfin veli, Trstenik, Dolin, Sv. Juraj ...
     
Rab  VJETROVI. Bura i Jugo su glavni vjetrovi koji pu�u na Jadranu. Prevladavaju od Rujna do Svibnja, dok je prevladavaju�i vjetar ljeti Maestral. Bura je hladan sjeveroisto�njak koji pu�e od kopna prema moru i sa sobom nosi lijepo vrijeme. Jugo je vla�an jugoisto�njak, popra�en ki�om i te�kim oblacima i ne zapo�inje odjednom kao Bura, ve� mu treba od 36-38 sati da se razvije. Maestral je lokalni vjetar koji pu�e s mora, ve�inom ljeti. Obi�no zapo�ne puhati oko 10 -11 ujutro, a najve�u snagu dosti�e oko 2/3 sata popodne sti�avaju�i se u predve�erje sa zalaskom sunca. Prate ga bijeli oblaci. Drugi vjetrovi: Burin, sjeveroisto�njak, pu�e ljeti s kopna. Tramontana i isto�ni Levante su bla�e verzije Bure.
 
    RELJEF. Karakteristi�no i neobi�no lijepo u reljefu otoka Raba jest ritam uzvisina, prevlaka i polja. Uzvisina koja po�inje poluotokom Kalifront, spaja se preko plitkoga i niskoga kamporskog polja s ne�to ve�im bre�uljcima, koji se prote�u od sjeverozapada prema jugoistoku, od Gonara do Kaldanca u Rabu i Banjolu.
  Najvi�i dio Raba jest masiv Kamenjak, �iji je smjer paralelan sa Velebitskim masivom i ima najvi�i vrh na 408 metara. Obronci Kamenjaka strmo se spu�taju u more Velebitskog kanala, prirodna su brana i za�tita od hladnih sjevernih vjetrova - bure.
   Obala otoka Raba nije podjednako razvedena. Najslabije i gotovo nikako nije razvedena sjeveroisto�na obala tj. onaj dio masiva Kamenjaka koji se strmo spu�ta u more. Poluotok Lopar ima brojne plitke pje��ane pla�e u mnogobrojnim �ivopisnim uvalama. Osim loparske na otoku se nalaze i dvije ve�e uvale: Supetarska i Kamporska.
   Jedan od najzanimljivijih dijelova otoka je dio od rta Kalifronta do rta Frkanj, gdje je nanizano mno�tvo lijepih uvala pogodnih za kupanje i odmor. Dalje prema istoku nalaze se uvale Sv. Eufemije, uvala rapske luke, te poznata rapska kupali�ta Prva, Druga i Tre�a Padova. Oko otoka Raba nalazi se veliki broj malih oto�i�a i �kolji�a, koji uz brojne uvale, uvalice, zatone i dra�ice pridonose neodoljivom �aru otoka Raba.
   
VIRTUALNA KARTA OTOKA RABA
 

VIRTUALNA KARTA OTOKA RABA!   Virtualna karta slu�i za upoznavanje svakog mjesta na otoku sa dodatnim opisima i kartom svakog pojedinog mjesta: Barbat, Banjol, Rab, Palit, Mundanije, Kampor, Supetarska Draga i Lopar.

VIRTUALNA KARTA

   

POVIJEST OTOKA RABA
 

Povijest otoka Raba!     Prve pisane podatke o otoku Rabu nalazimo u djelima anti�kih pisaca. Me�utim, sasvim je sigurno da je �ovjek na Rabu obitavao mnogo prije. Nalazi kasno paleolitskih alata na podru�ju Lopara dokazuju da je tu �ivio paleolitski �ovjek o kojem se zna vrio malo.
     Tog paleolitskog pra�ovjeka smijenili su napredniji neolitskih doseljenika, ali potkraj neolita tu se naseljavaju Liburni, te je realna pretpostavka da u to doba po�inju nastajati dana�nja luka i mjesto Rab..
        

Sv. Damjan    Najstariji podaci o Rabu nalaze se u spisima nekoliko gr�kih i rimskih geografa. U tim se spisima Rab spominje pod imenom Arba, Arva, Arbia, Arbitana. Podrijetlo tog imena ne mo�e se zasigurno utvrditi, ali je pretpostavka da bi to u prijevodu indoevropskog korijena ARB trebalo zna�iti mrk, taman, �umovit �to je za otok i danas karakteristi�no.
     Taj su naziv dana�nji stanovnici, slavenski Hrvati, prilagodili duhu svog jezika i pretvorili ga u Rab. Vi�e o povijesti otoka Raba mo�ete saznati na sljede�im stranicama po povijesnim razdobljima.
   
LEGENDE, PRI�E I OSOBE IZ RAPSKE POVIJESTI
 

Sv Kristofor -za�titnik otoka Raba !     Burna, pro�lost, razne povijesne epohe od davne prapovijesti do dana�njih dana, ostavile su tragove na Rabu u mnogim gradinama, grobovima, gra�evinama, od kojih je na�alost veliki dio jo� neistra�en, a posebni pe�at gradu i otoku daju srednjevjekovna zdanja velike vrijednosti. Kako su se izmjenjivali stanovnici, kulture i vladari, tako su nastajala i nestajala arhitektonska i druga materijalna obilje�ja tih epoha.  

Pri�a o Marinu, klesaru sa Raba - osniva�u Rep. San Marino
Legenda o sv. Kristoforu, za�titniku otoka Raba
Draga rapska pastirica - spjev o nesretnoj ljubavi
Markantun de Dominis - poznati crkveni pisac i fizi�ar
   


Rab-Croatia.com!

info@rab-croatia.com - Kontakt - Linkovi - Ogla�avanje
Rab-Croatia.com - Arbaco�Design�- 2000-2016.