OSNOVNE INFORMACIJE
O OTOKU RABU! |
|
| |
|
Otok Rab je dio arhipelaga Kvarnerskog zaljeva na sjevernom dijelu Jadranskog mora. Osim maloga grada Raba na otoku se nalazi 7 drugih idiličnih mještaca koji su smješteni na različitim dijelovima otoka: Barbat, Banjol, Palit, Kampor, Mundanije, Supetarska Draga i Lopar.
Otok Rab približno broji oko 9000 stanovnika koji uglavnom se bave poljoprivredom, ribarstvom i turizmom. Tradicija organiziranog turizma na otoku starija je od 110 godina a započeta djelovanjem "Društva za unapređenje otok i njegovog okoliša" koje je utemeljeno 1889.
Razlozi razvoja turizma na otoku a koji su i danas aktualni su sljedeći: ugodna klima, Pogodni uvjeti otoka koji utječu na bolesti dišnog sustava i srca. Tako duga tradicija pružanja visoko kvalitetnih usluga, koje se nude,nisu samo rezultat, vještine, iskustva i gostoljubivost otočana, koje se prenose s generacije na generaciju, već isto tako rezultat utemeljenja "Turističke škole" koja je danas vrlo cijenjena i na koju smo ponosni.
Tradicionalna gostoljubivost i poliglotske vrline stanovnika Raba i natjerati će Vas da postanete dio njihove obitelji i nakon nekog vremena osjećati ćete se kao "rođeni" stanovnik otoka !
Iskreno se nadamo da će ove web-stranice ohrabriti Vas da razmislite o otoku Rabu kao Vašoj sljedećoj destinaciji i da ćemo mi imati tu čast da budemo Vaši domaćini i pružiti mogućnost da ugodno i lijepo provedete svoj boravak na otoku Rabu.
|
 |
|
|
|
| POLOŽAJ OTOKA,
KLIMA I RELJEF |
|
| |
 KLIMA.
Otok Rab uživa vrlo povoljnu morsku mediteransku klimu, koja se
odlikuje blagom zimom i ugodnim umjerenim ljetom. Za takvu klimu
Rab u mnogome zahvaljuje lancu Kamenjak koji ga štiti od hladne
bure koja uglavnom puše zimi i u rano proljeće. Osim bure s jugoistoka
uglavnom u jesen puše topli i vlažni vjetar - jugo, koji redovito
donosi kišu. U ljetnim mjesecima preko dana obično puše maestral,
ugodni povjetarac koji ublažava ljetnu sparinu. Rab ima godišnje
prosječno 91 potpuno vedar dan i spada u najsunčanije krajeve
Europe. Ljeti ima samo 9 oblačnih dana. Broj sunčanih sati iznosi
prosječno 2,479 godišnje ili 6 sati dnevno. U mjesecu srpnju prosjek
je 12 sunčanih sati dnevno. Na otoku padne godišnje oko 1042 mm
oborina. Temperatura mora na Rabu je razmjerno visoka, što pogoduje
razvoju turizma, jer je kupanje moguće od kjeseca svibnja do kraja
listopada. Prosječna godišnja temperatura mora iznosi 15,75 °C.
- prosječna temperatura mora od Svibnja do Listopada preko 20°
C, zimi 12° - prosječna temperatura zraka u godini: 16,8° C -
prosječna temperatura zraka ljeti: 26° C - prosječna temperatura
zraka zimi: 8° C
|
 POLOŽAJ. Otok
Rab nalazi se u kvarnerskoj otočnoj skupini između 44° 41' i 44°
51' sjeverne zemljopisne širine i 14° 53' istočne zemljopisne
širine. Otok Rab proteže se u pravcu sjeverozapad-jugoistok u
dužini od 22 km od rta Sorinja na sjeverozapadu do rta Glavina
na jugoistoku. Najveća mu je širina 11 km. Velebitski kanal dijeli
otok Rab od kopna, a najbliža je kopnu na krajnjem jugoistočnom
rtu, i to oko 2 km. Od otoka Paga na jugoistoku dijeli ga kanal
Paško tijesno, na zapadu prema Cresu i Lošinju nalazi se Kvarnerić,
a od otoka Krka na sjeverozapadu dijele ga Senjska vrata. Osim
samog otoka Raba oko njega nalazi se velik broj malih otočića:
Goli otok, Grgur, Maman. Laganj veli, Laganj mali, Dolfin mali,
Dolfin veli, Trstenik, Dolin, Sv. Juraj ...
|
 VJETROVI. Bura
i Jugo su glavni vjetrovi koji pušu na Jadranu. Prevladavaju od
Rujna do Svibnja, dok je prevladavajući vjetar ljeti Maestral.
Bura je hladan sjeveroistočnjak koji puše od kopna prema moru
i sa sobom nosi lijepo vrijeme. Jugo je vlažan jugoistočnjak,
popraćen kišom i teškim oblacima i ne započinje odjednom kao Bura,
već mu treba od 36-38 sati da se razvije. Maestral je lokalni
vjetar koji puše s mora, većinom ljeti. Obično započne puhati
oko 10 -11 ujutro, a najveću snagu dostiže oko 2/3 sata popodne
stišavajući se u predvečerje sa zalaskom sunca. Prate ga bijeli
oblaci. Drugi vjetrovi: Burin, sjeveroistočnjak, puše ljeti s
kopna. Tramontana i istočni Levante su blaže verzije Bure.
RELJEF.
Karakteristično i neobično lijepo u reljefu otoka Raba jest
ritam uzvisina, prevlaka i polja. Uzvisina koja počinje poluotokom
Kalifront, spaja se preko plitkoga i niskoga kamporskog polja
s nešto većim brežuljcima, koji se protežu od sjeverozapada prema
jugoistoku, od Gonara do Kaldanca u Rabu i Banjolu.
Najviši dio Raba jest masiv Kamenjak, čiji je smjer
paralelan sa Velebitskim masivom i ima najviši vrh na 408 metara.
Obronci Kamenjaka strmo se spuštaju u more Velebitskog kanala,
prirodna su brana i zaštita od hladnih sjevernih vjetrova - bure.
Obala
otoka Raba nije podjednako razvedena. Najslabije i gotovo nikako
nije razvedena sjeveroistočna obala tj. onaj dio masiva Kamenjaka
koji se strmo spušta u more. Poluotok Lopar ima brojne plitke
pješčane plaže u mnogobrojnim živopisnim uvalama. Osim loparske
na otoku se nalaze i dvije veće uvale: Supetarska i Kamporska.
Jedan od najzanimljivijih dijelova otoka je dio od
rta Kalifronta do rta Frkanj, gdje je nanizano mnoštvo lijepih
uvala pogodnih za kupanje i odmor. Dalje prema istoku nalaze se
uvale Sv. Eufemije, uvala rapske luke, te poznata rapska kupališta
Prva, Druga i Treća Padova. Oko otoka Raba nalazi se veliki broj
malih otočića i školjića, koji uz brojne uvale, uvalice, zatone
i dražice pridonose neodoljivom čaru otoka Raba.
|
|
|
| VIRTUALNA KARTA
OTOKA RABA |
|
| |
|
Virtualna karta služi za upoznavanje svakog mjesta na otoku
sa dodatnim opisima i kartom svakog pojedinog mjesta: Barbat,
Banjol, Rab, Palit, Mundanije, Kampor, Supetarska Draga i Lopar.
VIRTUALNA KARTA
|
|
|
| POVIJEST OTOKA
RABA |
|
| |
|
 Prve
pisane podatke o otoku Rabu nalazimo u djelima antičkih pisaca.
Međutim, sasvim je sigurno da je čovjek na Rabu obitavao mnogo
prije. Nalazi kasno paleolitskih alata na području Lopara dokazuju
da je tu živio paleolitski čovjek o kojem se zna vrio malo.
Tog paleolitskog pračovjeka smijenili
su napredniji neolitskih doseljenika, ali potkraj neolita tu
se naseljavaju Liburni, te je realna pretpostavka da u to doba
počinju nastajati današnja luka i mjesto Rab..
|
 Najstariji
podaci o Rabu nalaze se u spisima nekoliko grčkih i rimskih geografa.
U tim se spisima Rab spominje pod imenom Arba, Arva, Arbia, Arbitana.
Podrijetlo tog imena ne može se zasigurno utvrditi, ali je pretpostavka
da bi to u prijevodu indoevropskog korijena ARB trebalo značiti
mrk, taman, šumovit što je za otok i danas karakteristično.
Taj su naziv današnji stanovnici, slavenski
Hrvati, prilagodili duhu svog jezika i pretvorili ga u Rab. Više
o povijesti otoka Raba možete saznati na sljedećim stranicama
po povijesnim razdobljima.
|
KRONOLOGIJA PO RAZDOBLJIMA:
|
|
|
| LEGENDE, PRIČE
I OSOBE IZ RAPSKE POVIJESTI |
|
| |
|
 Burna,
prošlost, razne povijesne epohe od davne prapovijesti do današnjih
dana, ostavile su tragove na Rabu u mnogim gradinama, grobovima,
građevinama, od kojih je nažalost veliki dio još neistražen,
a posebni pečat gradu i otoku daju srednjevjekovna zdanja velike
vrijednosti. Kako su se izmjenjivali stanovnici, kulture i vladari,
tako su nastajala i nestajala arhitektonska i druga materijalna
obilježja tih epoha.
Priča o Marinu, klesaru sa
Raba - osnivaču Rep. San Marino
Legenda o sv. Kristoforu, zaštitniku
otoka Raba
Draga rapska pastirica - spjev
o nesretnoj ljubavi
Markantun de Dominis - poznati
crkveni pisac i fizičar
|
|
|
